MATICA HRVATSKIH SINDIKATA
Zagreb, 24. srpnja 2026.
URED ZA SOCIJALNO PARTNERSTVO
Predmet: Izdvojeno mišljenje i stav Matice hrvatskih sindikata o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti
Na 31. sjednici Povjerenstva za zapošljavanje, obrazovanje i usklađivanje s tržištem rada, koja je održana 23. srpnja 2026. razmatran je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. U radu sjednice i raspravi pod ovom točkom dnevnog reda ispred Matice hrvatskih sindikata sudjelovali su Slaven Vukašinec, član Povjerenstva te prof. dr. sc Miljenko Šimpraga i prof. dr. sc Ante Čović iz Akademskog sindikata koji je član Matice hrvatskih sindikata.
Matica hrvatskih sindikata ne podržava Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te traži da se rasprava o ovom Nacrtu prijedloga zakona uvrsti na prvu sljedeću sjednicu GSV-a u rujnu ove godine. Kao sastavni dio ovog izdvojenog mišljenja, u prilogu dostavljamo primjedbe i prijedloge Akademskog sindikata kao primjedbe i prijedloge Matice hrvatskih sindikata na predmetni Nacrt prijedloga Zakona.
Proceduralne primjedbe
Matica hrvatskih sindikata neprihvatljivim smatra način na koji se vodi javna rasprava o ovom Nacrtu prijedloga zakona. Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću provedeno je u najkraćem mogućem roku od 15 dana u razdoblju od 24. lipnja do 9. srpnja 2026., dakle u okolnostima u kojima nije bilo moguće organizirati raspravu o Nacrtu na stručnim tijelima na fakultetima, akademijama i sveučilištima. Savjetovanje sa socijalnim partnerima održava se u jeku sezone godišnjih odmora. K tome, prijedlog da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku obrazložen je krajnje neuvjerljivim argumentom da se time želi omogućiti nastavak rada određenoj kategoriji zaposlenika koji 2026. godine navršavaju 65 godina života. Postavlja se opravdano pitanje kako to da Ministarstvo nije iskazivalo brigu za istu kategoriju zaposlenika prilikom donošenja Zakona 2022. godine kao i u narednim godinama (2023., 2024. i 2025.). Ta činjenica pobuđuje sumnju u moguće pogodovanje konkretnim osobama iz prijateljskog kruga predlagatelja.
Konceptualne i metodološke primjedbe
Matica hrvatskih sindikata smatra da je prilikom izmjena i dopuna važećih zakona u prvom redu potrebno ispraviti konceptualne pogreške važećeg zakona koje su došle do izražaja u njegovoj primjeni i u tom smislu ponuditi nova normativna rješenja. U troipolgodišnjoj primjeni Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti potvrđen je niz konceptualnih pogrešaka koje su rezultirale pogrešnim zakonskim odredbama. Jedna od takvih pogrešaka je ukidanje znanstvenih radnih mjesta na sveučilištima, što je izravni atak na europsku sveučilišnu tradiciju, koja se zasniva na povezanosti nastave i istraživanja (Wilhelm von Humboldt).
Međutim, ključna konceptualna pogreška važećeg zakona svakako je ukidanje akademskih zvanja što je u praksi dovelo do urušavanja sustava visokog obrazovanja i njegova pretvaranja u improvizorij visokog obrazovanja. Tu je konstataciju lako dokazati navođenjem općepoznatih činjenica i podataka o neuspjelom pokušaju da se postupak izbora u znanstvena, znanstveno-nastavna, nastavna i suradnička zvanja eliminira i nadomjesti isključivo postupkom izbora na radna mjesta. Decenijama izgrađivani sustav izbora u akademska zvanja, normativno uređen u nizu podzakonskih akata, trebalo je nadomjestiti sustavom izbora isključivo na radna mjesta. U tom smislu trebalo je kriterije koje su, prema prethodnom zakonu, osobno trebali ispunjavati kandidati za radna mjesta preformulirati u kriterije koji su pripisani radnim mjestima kao administrativnim entitetima. Tu nemoguću misiju trebalo je obaviti pomoću akta pod nazivom Nacionalni sveučilišni, znanstveni i umjetnički kriteriji.
Prijelaznim i završnim odredbama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti određeno je da će Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj „donijeti Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije najkasnije u roku od devet mjeseci od imenovanja“ (čl. 119). Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu nacionalnih kriterija provedeno je od 14. svibnja do 13. lipnja 2025. godine. U sklopu savjetovanja zaprimljena su 2.592 komentara i primjedbe. Izvješće o provedenom savjetovanju objavljeno je nakon osam mjeseci (17. veljače 2026.). Nacionalni kriteriji doneseni su 11. ožujka 2026., dakle tri i pol godine nakon stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Doneseni Nacionalni kriteriji neobični su i nelogični u sadržajnom pogledu. U predzadnjem članku 99. stavljaju izvan snage podzakonske akte koji su u prethodnom razdoblju regulirali izbore u akademska zvanja i na radna mjesta, da bi njihov normativi sadržaj na neobičnom mjestu, u zadnjem članku 100., u kojem se određuje stupanje akta na snagu, u obliku dodataka vratili na snagu na akademski nekorektan način, bez navođenja izvora i s nejasnom svrhom.
Povijest nastanka tog akta i njegova neobična struktura izravni su dokaz ključne konceptualne pogreške ukidanja akademskih zvanja koju je predlagatelj Nacrta prijedloga zakona trebao konstatirati i otkloniti adekvatnim izmjenama i dopunama Zakona.
Budući da predlagatelj Nacrta prijedloga zakona to nije učinio, tu je zadaću obavio Akademski sindikat (član Matice hrvatskih sindikata) i kao svoj doprinos javnoj raspravi ponudio cjeloviti Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji je „usmjeren isključivo na izmjenu i dopunu onih odredbi u važećem zakonu kojima su anulirane ustavne i civilizacijske kategorije autonomije sveučilišta, akademske samouprave i akademskih sloboda, pri čemu je posebno fokusiran na vraćanje amputiranih akademskih zvanja u sustav znanosti i visokog obrazovanja.“ Navedeni Prijedlog izmjena i dopuna Zakona uključen je u obrazac savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, a ovdje se prilaže kao sastavni dio izdvojenog mišljenja Matice hrvatskih sindikata.
Završna napomena
Matica hrvatskih sindikata želi posebno istaknuti činjenicu da ukidanje akademskih zvanja izravno narušava socijalni status i profesionalno dostojanstvo zaposlenika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, u čemu nalazi uporište za zahtjev da se ta tema temeljito raspravi u sklopu socijalnog dijaloga na prvoj sljedećoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća u rujnu 2026. godine.
S poštovanjem,
Za Maticu hrvatskih sindikata:
Mirela Bojić, glavna tajnica Matice hrvatskih sindikata, v.r.
Prilog: – Prijedlog izmjena i dopuna predmetnog Zakona
https://akademskisindikat.hr/prijedlog-izmjena-i-dopuna-zakona/