Akademski sindikat upozorava zastupnike Hrvatskog sabora da će veći postotak BDP-a za istraživanje i razvoj i uspostavljanje Hrvatskog inovacijskog sustava biti temelj razvoja gospodarstva pa će osigurati pozitivne pregovore Vlade i sindikata o plaćama zaposlenika i o mirovinama umirovljenika

Povodom donošenja državnog proračuna za 2027. godinu, kojeg je Vlada uputila Saboru, Akademski sindikat daje do znanja zastupnicima Hrvatskog sabora da u raspravi o proračunu moraju raspraviti i predložiti Vladi:

  • veći postotak BDP-a za istraživanje i razvoj koji je trenutačno vrlo nizak;
  • razvoj inovacijskog sustava, koji ne funkcionira u Hrvatskoj, a koji je u najrazvijenijim zemljama EU i svijeta temelj gospodarskog razvoja;
  • obavezno zapošljavanje visoko obrazovanih i sprečavanje odlazak ljudi iz Hrvatske.

Ovim prijedlogom, Hrvatska će težiti bržem društvenom i gospodarskom rastu i razvoju, a kao ključni razvojni ciljevi u desetljeću koje je pred nama trebaju se postaviti povećanje životnog standarda građana i zaustavljanje negativnih demografskih trendova koje se može ostvariti samo kroz kontinuirano ulaganje u ljude i inovacije. U tom smislu, budući razvoj Hrvatske snažno će ovisiti o njezinoj sposobnosti da odgovori i prilagodi se globalnim trendovima i izazovima. Globalni izazovi i trendovi razvoja koji će imati znatan utjecaj na razvoj Hrvatske, odnose se na tehnološke promjene u okviru industrijske revolucije, demografske promjene i migracije, krizu gospodarske globalizacije te klimatske promjene i učinkovito korištenje resursa.

Akademski sindikat, također, upozorava zastupnike Sabora da Hrvatska treba temeljiti svoj gospodarski rast i razvoj na znanju i inovacijama te boljem povezivanju akademske zajednice s gospodarstvom te im nudi razvojne i strateške ciljeve:

  • pametna Hrvatska kroz inovacije, digitalizaciju, ekonomsku transformaciju i podršku malim i srednjim poduzetnicima;
  • ulaganja u energetsku tranziciju, obnovljive izvore energije i borbu protiv klimatskih promjena;
  • povezanija Hrvatske kroz razvoj strateških prometnih i digitalnih mreža;
  • socijalnija Hrvatske kroz provedbu Europskog stupa socijalnih prava i podupiranje kvalitetnog zapošljavanja, obrazovanja, stjecanja vještina, socijalne uključenosti i jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi.

U tom smislu, Hrvatska će temeljiti svoj gospodarski rast i razvoj na znanju i inovacijama te boljem povezivanju akademske zajednice s gospodarstvom. Pružanjem jednakih mogućnosti pristupa odgoju i obrazovanju te osiguravanjem cjeloživotnog obrazovanja i osposobljavanja, svakom će se građaninu omogućiti da ostvari svoj puni potencijal. Ulaganjem u znanje i znanstvenu izvrsnost postići će se jačanje konkurentnosti te tehnološki napredno i izvozno orijentirano gospodarstvo. Pametne specijalizacije pojedinih krajeva, sukladno njihovim komparativnim prednostima te razvoj koncepata pametnih i održivih gradova, otoka i sela kao pokretača rasta i inovacija osigurat će i kvalitetan život stanovništvu u svim dijelovima Hrvatske.

Da bi u svemu ovome uspjeli Akademski sindikat predlaže da:

  1. Hrvatska podigne postotak BDP-a za istraživanje i razvoj koji je Hrvatska 2024. imala 1,41%, a godine 2025. samo 1,37% usprkos prijedlogu Europske komisije da se do 2030. treba podići BDP za istraživanje i razvoj na 3%  pa je prosjek u EU trenutačno oko 2,2%. Europska komisija to predlaže, jer gospodarski uspješan SAD ima 3,45% BDP-a za istraživanje i razvoj, a da bi dostigli SAD neke od država imaju još više – Švedska 3,53%, Tajvan 4,10%, Japan 3,62%, Južna Koreja 5,13%, a najviše Izrael 6,76%!
  2. Hrvatska podigne uvođenje inovacija i novih tehnologija u poduzeća. U razdoblju od 2022. do 2024. samo 27,7 posto hrvatskih poduzeća uvelo je inovaciju proizvoda ili procesa, u usporedbi s 36,4 posto u prethodnom trogodišnjem razdoblju. Drugim riječima, unatoč rastu ukupnih ulaganja, udio kompanija koje nove ideje pretvaraju u konkretne proizvode ili učinkovitije poslovne procese osjetno se smanjio.
  3. Hrvatska podigne broj stručnjaka i vezu između sveučilišta i industrije, jer za razvoj novih proizvoda potrebni su inženjeri, istraživači, stručnjaci za podatke i tehnologiju, ali i menadžeri koji znaju povezati tehničko znanje s tržišnom potražnjom. Nažalost, broj istraživača zaposlenih u hrvatskim poduzećima približno je četvrtina prosjeka EU-a. Poslovna ulaganja u istraživanje i razvoj iznosila su 2024. oko 0,74 posto BDP-a, nasuprot prosjeku EU-a od 1,49 posto što pokazuje da privatni sektor ne stvara dovoljno vlastitih istraživačkih kapaciteta.