U Obrascu zakonodavnih aktivnosti za 2026. godinu Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih najavilo je donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti u drugom kvartalu 2026. godine. Prema ciljevima novelacije Zakona, koji su navedeni u Obrascu, proizlazi da se radi o interesno motiviranim izmjenama i dopunama koje ne bi dovele u pitanje najproblematičnije odredbe postojećeg zakona i utoliko bi trebale poslužiti za njegovo naknadno akademsko legitimiranje. Najproblematičnije su one odredbe Zakona koje se odnose na ukidanje znanstvenih i znanstveno-nastavnih zvanja, te na ukidanje autonomije sveučilišta i akademskih sloboda. Te su odredbe na društvenom planu već rezultirale podvrgavanjem najobrazovanijeg dijela nacije punktu resorne moći, dok su s druge strane državnu vlast „zaštitile“ od kritičkih i korektivnih impulsa koji su pretežitim dijelom dolazili upravo iz slobodne i autonomijom zaštićene akademske sfere.
Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti donesen je 2022. godine u kontrastnom ozračju koje je bilo obilježeno, na jednoj strani, kupljenom šutnjom manjeg dijela akademske zajednice te, na drugoj strani, glasnim protivljenjem većinskog dijela akademske zajednice. U tom kontekstu treba podsjetiti na činjenicu da je Senat Sveučilišta u Zagrebu na sjednici 22. ožujka 2022. donio zaključak kojim je u cijelosti odbacio nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji je izradilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Na crti pružanja otpora donošenju takvog zakona Sveučilište u Zagrebu donijelo je niz drugih akata te poduzimalo različite aktivnosti, što je iscrpno dokumentirano u opsežnoj monografiji Akademske slobode u prijedlozima novih zakona, koja je u nakladi Sveučilišta objelodanjena u kolovozu 2022. godine. Pritom nije naodmet pripomenuti da je autor monografije doc. dr. sc. Ivan Obadić u to vrijeme obnašao dužnost predsjednika Sveučilišnog savjeta.
Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti donesen je u zakonski upitnoj proceduri, isforsiran snagom političke volje i bez podrške akademske zajednice na koju se odnosi, te je kao takav ostao bez akademskog legitimiteta. K tome se u praksi pokazao kao neprovediv i proturječan pravni akt koji umjesto uređenog stanja proizvodi kaos u sustavu.
Akademski sindikat utoliko smatra da su najavljene izmjene i dopune Zakona izvanredna prilika za novu mobilizaciju akademske zajednice i za otvaranje šire rasprave ne samo o spornim njegovim odredbama nego i o cjelini Zakona. U tom smislu Skupština Akademskog sindikata donijela je „Stajalište o najavljenoj novelaciji Zakona“ kao programski dokument na temelju kojeg će se u predstojećoj javnoj raspravi Akademski sindikat zalagati za to da se u sklopu najavljenih izmjena i dopuna Zakona akademska zvanja vrate u sustav znanosti i visokog obrazovanja, da se izmijene sve one odredbe kojima je dokinuta autonomija sveučilišta i ograničen prostor akademskih sloboda te da se istodobno pokrene postupak za izradu i donošenje novog zakona o znanosti i visokom obrazovanju na posve drukčijim polaznim osnovama.