Ministar Fuchs pokrenuo je izradu nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te tako priznao da je pogriješio u donošenju Zakona prije tri godine i da je u tom smislu Akademski sindikat cijelo to vrijeme bio u pravu. Ministrovirazlozi predlaganja novog Zakona su ciljevi koji se žele postići donošenjem Zakona i to samo: 1) odredbe koje se odnose na mandate dekana i rektora; 2) formalni uvjeti izbora na radna mjesta te nadležnosti za donošenje unutarnjeg ustrojstva administrativnih radnih mjesta javnih visokih učilišta; 3) utvrđivanjem dobne granice odlaska u mirovinu osoba na znanstvenim, znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim radnim mjestima na visokom učilištu omogućiti će se učinkovitije održavanje nastave te osigurati dostupnost stručnjaka za rad u znanosti; 4) održavanjem jasnog roka početka nastave kojim bi se osigurali jednaki uvjeti za postizanje ishodi učenja na visokim učilištima; 5) jasnijim utvrđivanjem nadležnosti za donošenje Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu.
AKADEMSKI SINDIKAT je od prvog dana shvatio da Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti nije dobar i da ga treba izmijeniti. Naime, Zakon je prvo doveo do protuustavnog ograničavanja i sužavanja sveučilišne autonomije koja predstavlja civilizacijski doseg demokratskih društava. Zatim je doveo do ukidanja nastavno-znanstvenih zvanja i stalnosti radnih mjesta te autonomije nastavnog osoblja čime su ugrožene akademske slobode i zaposlenici dovedeni u nepovoljniji položaj. Uz navedeno, doveo je i do izbacivanja sa 65 godina starosti najizvrsnijeg dijela ljudskog potencijala sustava visokog obrazovanja i znanosti iz sustava kojeg financira država pri čemu se čak svjesno diskriminiraju javni službenici u odnosu na državne koji zakonom mogu raditi do 67. godine na „teret” države. Također, odredbama o financiranju ukida se financijska autonomiju sveučilišta i dezintegriraju najveća javna sveučilišta u Hrvatskoj te diskriminira javna sveučilišta u Rektorskom zboru u odnosu na privatna. I na kraju, Zakon je oslabio položaj neovisnih i stručnih tijela u sustavu znanosti i visokog obrazovanja te dao ministru ogromnu moć. Prema tome, možemo zaključiti da je Zakon cijeli sustav visokog obrazovanja i znanosti stavio pod izravnu, političku kontrolu ministra što je u koliziji s nizom međunarodnih i europskih dokumenata kojih je Republika Hrvatska potpisnica.
AKADEMSKI SINDIKAT zbog toga ne daje podršku donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti već predlaže donošenje novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Jedini dobar primjer donošenja novog Zakona je primjer kako je to napravio Senat Sveučilišta u Zagrebu prije pet godina kada je imenovao Povjerenstvo za izradu prijedloga Zakona. Povjerenstvo je imalo oko 30 članova i napravilo Nacrt prijedloga Zakona kojeg su podržali Pravni fakulteti Sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci pa ga je nakon toga usvojio i Senat Sveučilišta te ga predložio Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Nacionalno vijeće je prihvatilo prijedlog Senata za donošenje novog Zakona te na temelju prijedloga Zakona na svojoj 49. sjednici održanoj 21. prosinca 2020. godine, imenovalo Stručno povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja. Zadatak Povjerenstva bio provesti stručnu analizu postojećih zakona i pravilnika koji reguliraju sustav znanosti i visokog obrazovanja, podnijeti Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj rezultate analize, te mu predložiti rješenja za poboljšanje i unaprjeđenje sustava na temelju Polazišta za strukturnu reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja usvojenih na 49. redovitoj sjednici Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Da bi u tome uspjeli u Povjerenstvu je radilo oko 50 članova te koji su izradili Nacrt prijedlog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj koje je Vijeće usvojilo u rujnu 2021. godine.
AKADEMSKI SINDIKAT na temelju ovog primjera, koji je do sada bio najbolja izrada Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanosti, a kojeg ministar Fuchs nije prihvatio, već je predložio Zakon kojeg Senat Sveučilišta u Zagrebu nije prihvatio 22. ožujka 2022.:
predlaže Senatu Sveučilišta u Zagrebu da kao predstavnik 50% sustava visokog obrazovanja i znanosti, ponovo formira Povjerenstvo za izradu Nacrta prijedloga novog Zakona.