Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti donio je Hrvatski sabor u petak, 25. rujna 2026. Za Zakon je glasovalo 80 saborskih zastupnika, protiv je bilo 29 zastupnika, dok je 16 zastupnika bilo suzdržano. Glasačkom finalu prethodila je zakonski propisana procedura koja je od samog početka odavala koruptivnu intenciju predlagatelja. Već u najavi donošenja ovog zakona u Obrascu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva znanosti za 2026. godinu Akademski sindikat detektirao je namjeru Ministarstva da pod vidom izmjena i dopuna obavi tek „interesnu prilagodbu postojećeg zakona“, te u tom pogledu 27. prosinca 2025. posebnim priopćenjem alarmirao hrvatsku javnost.
U Nacrtu prijedloga zakona koji se 24. lipnja 2026. pojavio u javnoj raspravi ne samo da se potvrdilo predviđanje o „interesnoj prilagodbi“ nego se ispostavilo da se zapravo radi o „koruptivnoj prilagodbi“ zakona radi pogodovanja pojedincima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Nacrt prijedloga zakona sadržavao je odredbu (čl. 26.) koja je omogućavala da „najviši stručnjaci“ na javnim visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima mogu radni odnos na teret državnog proračuna produljiti za dvije godine (do 67. umjesto do 65. godine života). Odredba nije po sebi sporna, ali je sporna činjenica da su svi proceduralni rokovi donošenja zakona neosnovano skraćeni kako bi neki od dotičnih pojedinaca „to pravo mogli konzumirati već u tekućoj akademskoj godini“. Indikativno je da se u ovom kontekstu koristi glagol „konzumirati“. Indikativno je također da je predlagatelj zakona tvrdokorno ustrajavao na hitnoj proceduri donošenja zakona unatoč snažnom i argumentiranom protivljenju aktera u okviru savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, zatim u sklopu savjetovanja sa socijalnim partnerima te konačno u saborskoj raspravi. To je ne samo pobudilo nego i potvrđivalo široko rasprostranjenu sumnju u koruptivnu svrhu donošenja ovog zakona te osvijestilo činjenicu da zakon nije donesen u zakonitoj proceduri nego u modelu sustavne političke korupcije.
Zakon u kojem je koruptivna nakana eksplicitno navedena u zakonskom tekstu, pri čemu je u njegovo donošenje bio upregnut čitav ustroj državnih tijela, predstavlja remek-djelo sustavne političke korupcije. Njime se efektno zaokružuje zakonodavni okvir ministra Fuchsa i aktualizira predstavka s početka njegove tzv. zakonodavne reforme koja je nosila upozoravajući moto: „Ne mogu dionici sustavne političke korupcije provoditi reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja“. Predstavka je 28. travnja 2022. dostavljena na sve relevantne državne i društvene adrese u Hrvatskoj i u Europskoj uniji, a predmetno je bila definirana kao „Zahtjev za obustavljanje reformskog procesa sustava znanosti i visokog obrazovanja dok nadležna tijela ne rasvijetle osnovane sumnje u političku korupciju u resornom vođenju tih sustava“. Predstavka nije imala stvarnog učinka kao ni brojna upozorenja i protivljenja u postupku donošenja najnovijeg Fuchsova zakona.
Akademski sindikat se na zadnjoj crti obrane ustavnih i civilizacijskih vrijednosti, odlučio obratiti Ustavnom sudu i podnijeti Prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, u kojem je prethodno opisano stanje stvari prevedeno na pravni jezik.
Prilog: